Projekt KARVAQUR usmjeren je na kartografsku procjenu i analizu vodenih rizika u Republici Hrvatskoj korištenjem suvremenih geoprostornih tehnologija, GIS alata i podataka dostupnih kroz Aqueduct Water Risk Atlas. Glavni cilj projekta jest razvoj integriranog sustava za identifikaciju, analizu i vizualizaciju područja povećanog rizika od poplava, suša i drugih oblika vodne nesigurnosti, s naglaskom na razlike između urbanih i ruralnih sredina. Projekt povezuje metode daljinskih istraživanja, geodetska mjerenja, prostornu statistiku i kartografsku interpretaciju kako bi se dobila kvalitetna podloga za donošenje odluka u upravljanju vodnim resursima i prilagodbi klimatskim promjenama.

U suvremenim uvjetima klimatskih promjena, sve češćih ekstremnih vremenskih pojava i rastućeg pritiska na vodne resurse, potreba za preciznim prostornim analizama vodenih rizika postaje iznimno važna. Hrvatska je posebno osjetljiva na pojave bujičnih, riječnih poplava i morskih plima i oseka, pri čemu su ugrožena i urbana područja s razvijenom infrastrukturom i ruralni prostori s manjom razinom zaštite. Projekt KARVAQUR nastoji objediniti postojeće globalne modele procjene rizika s lokalnim podacima i terenskim opažanjima kako bi se dobili vjerodostojni i kartografski jasno prikazani rezultati.

Tijekom prve godine provedbe projekta naglasak će biti stavljen na uspostavu tehničke i metodološke infrastrukture potrebne za istraživanja i na kraju izradu karata i atlasa s temom rizika od poplava. U početnoj fazi projekta provodit će se nabava potrebnih instrumenata i opreme za terenski rad i obradu podataka. To uključuje GNSS/GPS uređaje visoke preciznosti za geolokacijska mjerenja, senzore, bespilotne letjelice (dronove) za prikupljanje snimaka iz zraka, prijenosna računala i računalne radne stanice za obradu prostornih podataka te potrebne GIS i analitičke softvere. Nabavljena oprema omogućit će preciznu terensku validaciju podataka i učinkovitu obradu velikih količina geoprostornih informacija.

Istodobno će se provoditi prikupljanje i organizacija podataka iz različitih izvora. Projektni tim koristit će podatke dostupne kroz Aqueduct Water Risk Atlas, satelitske snimke, CORINE Land Cover bazu, digitalne modele reljefa, hidrološke podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda te podatke Hrvatskih voda. Poseban naglasak bit će stavljen na integraciju svih podataka unutar GIS sustava kako bi se omogućila usporedba prostornih pokazatelja za analizu poplavnih rizika.

U prvoj godini također će se provesti preliminarna terenska istraživanja i validacija podataka na odabranim pilot-područjima. Terenska mjerenja koristit će se za provjeru točnosti digitalnih modela i prostornih analiza te za identifikaciju kritičnih lokacija podložnih poplavama. Rezultati prikupljenih podataka poslužit će kao osnova za razvoj metodologije klasifikacije rizika i kasniju izradu tematskih i interaktivnih karata, te atlasa.

Projekt KARVAQUR svojim interdisciplinarnim pristupom povezuje geodeziju, kartografiju, GIS i zaštitu okoliša te doprinosi razvoju suvremenih metoda prostorne analize vodenih rizika. Dugoročno, rezultati projekta mogu imati značajnu primjenu u prostornom planiranju, upravljanju kriznim situacijama i donošenju strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj.